Božić samo što nije. Neki od vas imaju svoja drvca, neki će ih tek kupiti. Svatko od nas ukrasit će bor na svoj način, postaviti jaslice ispod njega; neki će otići na polnoćku, neki izaći na Badnjak, a Božić provesti mamurni. Većina će nas jesti puricu s mlincima i otvarati poklone koje nam je pod borom ostavio Djed Božićnjak.
Svaka obitelj ima svoje običaje, ali moramo priznati da su svi manje-više isti. A je li vas ikada zanimalo kako svoj Božić provode Venezuelanci, Kinezi ili pak Rusi? Saznajte dalje u tekstu ☺
Australija
Teško je zamisliti, ali studenti u Australiji u ovim trenucima završavaju svoj ljetni semestar. Naime, Australci svoj Božić dočekaju na ugodnih 28-35˚C stupnjeva ☺. Iako su godinama na njihov Božić utjecali Englezi, nakon nekog vremena shvatili su da na 35˚C i nije baš izvedivo peći puricu. Zato posljednjih godina Australci uživaju u pikniku iza kuće na kojem jedu morsku hranu, salate, hladnu piletinu ili puricu, voćnu salatu itd. Ostalo je slično kao kod nas; polnoćka, otvaranje darova, veselje. ☺
Kina
Kao što znamo, Kinezi većinom nisu kršćani. Oni koji slave Božić čine to na sljedeći način: svoje domove okite velikim svjetlećim papirnim lampionima, a bor papirnim lančanim ukrasima i papirnim cvijećem. Djeca objese velike čarape i čekaju posjet Djeda Božićnjaka, kojeg nazivaju Dun Che Lao Ren, tj. "Stari čovjek Božić".
Nordijske zemlje
Finci i ostali vjeruju kako poklone donose patuljci. Djeda Božićnjaka zovu Joulupukki, što znači ''božićna koza". To vjerojatno potiče iz stare tradicije kad su se ljudi oblačili u kozju kožu te kružili kućama i jeli ostatke božićnih jela. U ranoj kršćanskoj fazi, običaj da čovjek-koza upadne na zabavu bio je zabranjen jer se koza poistovjećivala s vragom. Danci ispred svojih vrata ostavljaju puding od riže za malog vilenjaka Julenissea za kojeg vjeruju da živi na njihovom tavanu, kako bi čuvao kućanstvo kroz godinu. Zanimljivo je da Norveška svake godine šalje Velikoj Britaniji božićno drvce, kao uspomenu na norveške oružane snage koje su unatoč njemačkim obalnim snagama za vrijeme Drugog svjetskog rata svaki Božić uspjele Britaniji dostaviti jedno drvce.
Rusija
Iako je za vrijeme komunizma božićno drvce bilo zabranjeno, Rusi i danas imaju običaj kititi bor. Za razliku od nas koji se na Božić volimo dobro napapati, oni poste sve do večeri, kada se počaste bezmesnom večerom, koja se sastoji od poriluka, žitarica koje simboliziraju nadu i besmrtnost te od meda i makovih sjemenki koji osiguravaju sreću, uspjeh i odmor. Malim Rusima poklone nosi Babuška, za koju legenda kaže kako je odbila dati prenoćište Trima mudracima, stoga i dan danas luta u potrazi za njima i bebom Isusom te ostavlja poklone u svakom domu.
Španjolska i Portugal
Za ove dvije zemlje, Božićno razdoblje počinje već 8.12. kada se slavi Bezgrešno začeće, stoga na taj datum okićuju božićno drvce. Svake godine, u Španjolskoj se ono slavi ispred velike gotičke katedrale u Sevilli, gdje se odigrava ceremonija pod nazivom "ples šestorice" (iako ples u današnje doba izvode desetorica dječaka). Djeca poklone dobivaju od Sveta tri kralja, stoga u svojim čizmicama na prozorima ostavljaju slamu i mrkve za njihove umorne konje. 28.12. mladići pale krijesove, a jedan od njih glumi gradonačelnika koji svojim građanima naređuje da primjerice očiste ulicu. Ako pojedinac odbije, mora platiti ''kaznu'' na tradicionalnoj gozbi.
Venezuela
Božićna drvca u Venezueli su većinom umjetna, s obzirom na to da borovi i ne rastu baš u toj klimi. Vrlo religiozni Venezuelanci ranu misu pohađaju svakodnevno od 18. do 24. prosinca. U Caracasu je običaj na misu otići na skateboardu ili rolama, stoga mnogi zatvaraju svoje ceste za automobile do 8 ujutro. Na Badnjak djeca zavežu dugačku špagu za svoj nožni palac te je objese kroz prozor. Na božićno jutro skejteri koji idu na misu povuku ih za palac. ☺ Klinci vjeruju kako poklone donose Sveta tri kralja, stoga ostavljaju slamu za deve pokraj svojih kreveta, a kada se probude umjesto slame nađu poklone. Kao dokaz da su Sveta tri kralja stvarno bila u njihovoj sobi, osim poklona poslužit će i crna mrlja na njihovim obrašćićima koju je navodno ostavio jedan od kraljeva – etiopski kralj Baltazar.
Tajvan
S obzirom na to da je 25. prosinca 1947. potpisan ustav Republike Kine, taj dan slavio se kao nacionalni praznik, zbog čega je neslužbeno bio slavljen i Božić. Praznik je ukinut 2001., ali Božić se nastavio slaviti i bez njega. ☺
.jpg)
